Atinae ole ECO

I aso nei, faʻatasi ai ma le televave o le atinaʻeina o le tamaoaiga o le lalolagi ma aganuʻu, o mataupu tau siʻosiʻomaga ma le siʻosiʻomaga ua maua le gauai mai soʻo se ituaiga olaga.O le faʻaleagaina o le siosiomaga, le lava o punaoa ma le faʻalavelave malosi ua iloa ai e tagata le taua o le atinaʻeina o le tamaoaiga ma le siosiomaga, ma o le manatu o le "tamaoaiga lanumeamata" na atiina ae mo le faʻamoemoe o le fealofani i le va o le tamaoaiga ma le siosiomaga ua faasolosolo malie ona lauiloa.I le taimi lava e tasi, na amata ona gauai atu tagata i mataupu tau siʻosiʻomaga ma le siosiomaga.Ina ua maeʻa suʻesuʻega loloto, na latou iloa ai o taunuuga na faateʻia.
 
O le pa'epa'e pa'epa'e, ua ta'ua fo'i o le fa'aleagaina o otaota palasitika, ua avea ma se tasi o fa'alavelave fa'aleagaina o le si'osi'omaga sili ona ogaoga i le lalolagi.I le 2017, o le Global Marine Database of the Japan Marine Science and Technology Center na faʻaalia ai e sili atu ma le tasi vaetolu o lapisi loloto o loʻo maua i le taimi nei o ni fasi palasitika lapopoa, lea e 89% o otaota o oloa lafoai.I le loloto o le 6,000 mita, e sili atu ma le afa o lapisi lapisi o palasitika, ma toetoe o mea uma e mafai ona lafoai.Na faailoa mai e le malo o Peretania i se lipoti na lomia i le 2018 e faapea o le aofaiga atoa o otaota palasitika i sami o le lalolagi o le a faatoluina i totonu o le sefulu tausaga.E tusa ai ma le "From Pollution to Solutions: Global Assessment of Marine Litter and Plastic Pollution" na tatalaina e le United Nations Environment Programme ia Oketopa 2021, e 9.2 piliona tone o oloa palasitika na gaosia i le lalolagi atoa i le va o le 1950 ma le 2017, e tusa ma le 7. piliona tone ua avea ma otaota palasitika.Ole fua ole lalolagi toe fa'aaogaina o nei palasitika otaota e itiiti ifo ile 10%.I le taimi nei, o lapisi palasitika i le sami ua oʻo i le 75 miliona i le 199 miliona tone, e tusa ma le 85% o le mamafa atoa o lapisi o le gataifale.Afai e le faia ni faiga fa'aoga lelei, e fa'atatau e o'o atu i le 2040, o le aofa'i o otaota palasitika o lo'o ulu atu i vai o le a toeititi faatoluina i le 23-37 miliona tone i le tausaga;e fa'atatau i le tausaga e 2050, o le a sili atu le aofa'i o palasitika i le vasa nai lo i'a.O nei otaota palasitika e le gata ina afaina ai le gataifale ma le eleele, ae o palasitika ma a latou mea faaopoopo e mafai foi ona afaina ai le soifua maloloina o tagata ma le soifua manuia umi.
 a861148902e11ab7340d4d0122e797e
I lea tulaga, ua faasolosolo ona tuuina atu e le atunuu faava o malo faiga faavae e faasaina ma faatapulaa pepa iila, ma fautuaina se taimi mo le faasaina ma le faatapulaaina o palasitika.I le taimi nei, e sili atu i le 140 atunuu ua faia manino faiga faʻavae talafeagai.O le Matagaluega o le Ecology ma le Siosiomaga o le National Development and Reform Commission na tuʻuina atu i le "Faʻamatalaga i luga o le Faʻamalosia atili o le Faʻamalo Faʻamalo Faʻapalapala" na tuʻuina atu ia Ianuari 2020: "E oʻo atu i le 2022, o le a faʻaititia tele le faʻaaogaina o oloa palasitika lafoaʻi, o isi oloa o le a faʻalauiloaina. , ma otaota palasitika o le a faʻaaogaina e avea ma punaoa malosi."O le vaega o le faʻaogaina o palasitika ua matua faʻateleina."Na amata faʻalauiloa e le malo o Peretania le "Plastic Restriction Order" i le amataga o le 2018, faʻasaina atoa le faʻatau atu o mea faʻapalapala faʻaaogaina e pei o straws.I le 2018, na tuʻuina atu ai e le Komisi Europa le fuafuaga o le "Plastic Restriction Order", o loʻo fautua mai ai o straw e faia i mea e sili atu le faʻaleleia o le siʻosiʻomaga ma le gafatia e tatau ona suitulaga i straw palasitika.E le gata o oloa palasitika lafoa'i, ae o le a feagai le pisinisi oloa palasitika atoa ma suiga tetele, aemaise o le siʻitia lata mai o tau o suauʻu mama, ma o le suiga maualalo-carbon o pisinisi oloa palasitika ua lata mai.O mea maualalo-carbon o le a avea ma auala e tasi e sui ai palasitika.
 
I le taimi nei, e sili atu i le 1,600 ituaiga o laʻau bamboo ua lauiloa i le lalolagi, ma o le vaega o vaomatua o loʻo sili atu i le 35 miliona hectares, lea e faʻasalalau lautele i Asia, Aferika ma Amerika.E tusa ai ma le "China Forest Resources Report", o loʻu atunuu o loʻo i ai nei o le vaomatua o loʻo i ai le 6.4116 miliona hectares, ma le tau o le gaosiga o le bamboo i le 2020 o le 321.7 piliona yuan.E oʻo atu i le 2025, o le aofaʻi o le tau o galuega a le atunuʻu o le a sili atu i le 700 piliona yuan.O le bamboo o loʻo i ai uiga o le tuputupu aʻe vave, puʻupuʻu taimi faʻatoʻaga, malosi maualuga, ma le malosi lelei.Le tele o su'esu'ega fa'asaienisi ma atina'e ua amata ona atia'e ma gaosia oloa fa'ato'aga e sui ai mea palasitika, e pei o paipa fa'afefiloi fa'a'ali'i o le bamboo, mea'ai laulau 'o'e fa'aaoga, ma totonu o ta'avale.E le gata ina suia le palasitika e faʻafetaui ai manaʻoga o tagata, ae faʻamalieina foi manaʻoga o le puipuiga o le siosiomaga lanu meamata.Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega o loʻo i ai pea i lona pepe, ma e manaʻomia le faʻaleleia o le maketi ma le faʻalauiloaina.I le tasi itu, e tuʻuina atu ai le tele o avanoa mo le "suia o palasitika i le bamboo", ma i le taimi lava e tasi e taʻutino mai o le "suia o le palasitika ma le bamboo" o le a taʻitaʻia ai le auala o le atinaʻe lanu meamata.tofotofoga tele e feagai.


Taimi meli: Mati-23-2023